Yoga u svijetu

Tradicionalna yoga, začeta u Indiji, do danas je prošla velik razvojni i transformacijski put dug oko pet tisuća godina. Yoga kakvu svijet poznaje danas ili takozvana moderna yoga, posljednja je faza u njezinom razvoju koja je počela otprilike krajem 19. i početkom 20. stoljeća. U zapadnom svijetu yoga je bila malo poznata sve do prvog Skupa svjetskih religija održanog 1893. godine u Chicagu, gdje je predstavnik Indije, misionar Svami Vivekananda (1863-1902) prezentirao drevnu filozofiju yoge kao vjerski i kulturološki neutralnu, a njezinu primjenu univerzalnom. Tako je u SAD-u, potom i u Europi, Vivekananda pobudio interes u mnogim ljudima koji su u yogi prepoznali upotrebljivo i korisno sredstvo preobrazbe svijesti, a jedan od njih bio je i Nikola Tesla.

“Yoga je najveći dar koji je Indija dala čovječanstvu” – tvrdnja je učitelja Tirumalaija Krišnamacarye (1888-1989), vrlo bitnog protagonista u razvoju cjelokupne yoge kakva je danas prihvaćena u svijetu. Svjestan snage ove discipline, Krišnamacarya je imao potrebu približiti yogu čovjeku sa zapada te je, poštujući drevnu tradiciju, uspio stvoriti temelj mnogih modernih stilova. Smatra ga se ocem moderne yoge i začetnikom vinyase (u smislu usklađenosti svjesnog daha i pokreta). Kako sam nikada nije napustio Indiju, njegovo djelovanje se očituje preko brojnih mu učenika koji su radili na popularizaciji yoge u cijelom svijetu. Prva “zapadna” učenica bila je poznata Indra Devi (1899-2002), rođena u Latviji kao Eugenie Peterson. Podučavala je yogu diljem svijeta, otvorila prvi studio yoge u Hollywoodu, bila prva žena sa zapada koja je podučavala yogu u Kini te je bila aktivna sve do svoje smrti u 102. godini života. B.K.S. Iyengar (1918-2014) još je jedan utjecajan Krišnamacaryin učenik čija yoga je također sveprisutna na zapadu. Otprilike godinu dana je učio od Krišnamacarye, a nakon toga razvio svoj vlastiti stil hatha-yoge, Iyengar yogu. 1966. godine izdana je njegova knjiga Light on yoga koja je postala internacionalno prihvaćena i popularna. Znatno je duže uz Krišnamacaryu yogu proučavao K. Pattabhi Jois (1915-2009). Zapadnjacima je promicao aštanga vinyasa yogu koju je, navodno, Krišnamacarya koristio pri pouci djece i mladih 30-tih i 40-tih godina 20. stoljeća. Aštanga vinyasa yoga kasnije je pretvorena u razne varijante američke power yoge i još uvijek je popularna diljem svijeta.

Još su neki važni majstori yoge dugo godina učili od Krišnamacarye. Jedan od njih je A.G. Mohan (r. 1945) koji zajedno sa cijelom obitelji podučava terapijsku jogu temeljenu na 18 godina učenja kod Krišnamacarye. Zatim Šrivatsa Ramasvami, koji je pored uže Krišnamaharyje obitelji – sina T.K.V. Desikacara (r. 1938), najduži niz godina bio njegov učenik, čak 33 godine. Svi su redom uvelike utjecali na širenje joge na zapadu. Kod Krišnamacarye, Desikacara i Iyengara yogu je prakticirao i poznati filozof Jiddu Krišnamurti (1895-1986).

Yoga je plodno tlo u svijetu pronašla u doba new age duhovnog pokreta nastalog u zadnja tri desetljeća 20. stoljeća. U tom periodu djeluje kontroverzni Bhagvan Šri Rajniš – Ošo (1931-1990), profesor filozofije koji je bio najutjecajniji promicatelj tantričkog svjetonazora u svijetu. Popularne Beatlese privukla su pak učenja transcendentalne meditacije utjecajnog Mahariši Maheš Yogija (1918-2008) koji je imao nevjerojatan sluh za tadašnje društvene i duhovne trendove u svijetu. Tijekom hippie-pokreta u Americi, popularan je bio indijski učitelj Svami Satcidananda (1914-2002), učenik velikog Svamija Šivanande Sarasvatija (1887-1963), koji je 1968. godine bio pozvan da održi govor na velikom glazbenom festivalu za mir – Woodstocku. Također, Satidananda je modernom čitatelju prilagodio važne tekstove o yogi poput Bhagavad-gite i Patanjalijevih Yoga-sutri.

Brojni su poznati promicatelji yoge u svijetu. Jedan od njih je Svami Rama (1925-1996), osnivač Himalajskog instituta znanosti i filozofije yoge u Americi i u Indiji, jedan on onih koji je svojim sposobnostima voljnog upravljanja inače nevoljnim tjelesnim funkcijama, poput rada srca, prilično zbunio zapadnu znanost koja se tako još više zainteresirala za proučavanje ove discipline.

Za širenje yoge u Europi svoj doprinos dao je Selvarjan Yesudian (1916-1998). Poznat je po knjizi Sport i yoga čiji je koautor zajedno s Elizabeth Haich s kojom je otvario prvu europsku školu yoge u Budimpešti 1937. godine. Nakon drugog svjetskog rata otvorili su novu školu yoge u Švicarskoj koja je imala internacionalnu reputaciju i priznanje. Tu je i kontroverzni Dhirendra Brahmacari (1924-1994) poznat kao učitelj Indire Gandhi, koji je bio politički utjecajan prvi vlasnik Nacionalnog instituta za yogu u Delhiju, danas poznatog kao Morarji Desai.

Veliku popularnost u Europi i Hrvatskoj posljednjih nekoliko desetljeća stekao je i sustav Yoga u svakodnevnom životu čuvenog Svamija Mahešvaranande (r. 1945) koji je 2002. godine odlikovan od tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića najvišim hrvatskim odlikovanjem za humanitaran rad.

Yoga je jedna. Načini na koje se ona prezentira i prakticira danas u svijetu su mnogobrojni. Tradicionalna yoga ne spominje nikakve “stilove”, već različite aspekte jedne te iste – yoge. Prema Krišnamacaryi, bez prakticiranja yoge nisu moguće niti jnana (spoznaja, mudrost, znanje) ni karma (djelovanje, čin) ni bhakti (predanost, posvećenost). Yoga je zasigurno i teorija/filozofija (yoga-darśana) i praksa (yoga-sadhana). Iako je u yogi naglasak na praksi, odnosno subjektivnom, praktičnom i izravnom čovjekovom iskustvu, ta praksa uvelike će ovisiti o teorijskoj ili filozofskoj podlozi, kao i istraživačkim te spoznajnim kvalitetama pojedinca, kulturološkim i sociološkim utjecajima. U današnje vrijeme sve je češći i utjecaj znanstvene objektivizacije te dokazima temeljena praksa.

Yoga u svrhu smanjenja stresa, moderne „bolesti“ suvremenog čovjeka, našla je danas svoje mnogobrojne sljedbenike. Prema Svamiju Šivanandi, moderna yoga temelji se na pet osnovnih principa: pravilnom opuštanju, pravilnom vježbanju, pravilnom disanju, pravilnoj prehrani te pozitivnom mišljenju i meditaciji. Nudi različite mogućnosti prilagodbe potrebama žena, muškarca, djece i pripadnika starije osobe, zdravih i bolesnih. Do danas je pokazala velik medicinski potencijal kao komplementarna terapijska metoda koju preporučaju brojni zdravstveni djelatnici i Svjetska zdravstvena organizacija, no preventiva je i dalje područje u kojem yoga daje najbolje rezultate.

Yoga je postala svjetski globalni fenomen i prakticiraju je milijuni ljudi diljem svijeta, od čega trenutno više ljudi na zapadu, nego na istoku. Oko 20 milijuna praktičara yoge nalazi se u Americi, od ukupnih otprilike 100 milijuna praktičara njezinih brojnih oblika diljem svijeta. Yoga, ukoliko se pravilno prakticira i prilagođava potrebama pojedinca, donosi tjelesno zdravlje i duševni mir. Popularizaciji yoge u svijetu doprinijela je zaokupljenost i briga o fizičkoj formi i vanjskom izgledu, no treba imati na umu da to nije primarna svrha autentične yoge.

Komercijalizacijom na zapadu yoga postaje dio fitness industrije u tolikoj mjeri da moderni Indijac danas često yogu smatra zapadnjačkim proizvodom. Zbog ogromne transformacije od tradicionalnog jedan-na-jedan prijenosa znanja yoge s učitelja na učenika, do grupne, pa i masovne on-line poduke kakva se danas u svijetu prakticira, često se postavlja pitanje kompetentnosti učitelja i sigurnosti praktičara. Stoga danas u svijetu funkcioniraju brojne organizacije, savezi i udruženja za nadzor profesije yoge kakav je i Hrvatski savez za yogu.

30.3.2015.